Po formi se dijele na složena (Bratoljub, Dabiživ, Boleslav, Branimir, Branislav, Bratislav, Krešimir, Domagoj, Milorad, Dragomir, Radmila. Vidoslav, Svevid, ), samotvorna (Ban, Vlk, odnosno Vuk, Bož, Lav, ), izvedena (Milan, Miloš, Maja, Maca) i gramatički tip hipokoristika (Boža, Rade, Bogo, Kojo. Mile, Tono, ). Najviše imena postalo je od osnova Bog, brat, drag, mil, mir, slava, rad, voj i hrana. Interesantna je i semantika ovih imena, koja obuhvaća nazive životinja (Bikovac, Bakonja, Jelenko, Medo,Vuk, Vukoje, Kurjak, Lavoslav, Vukadin, Vukajlo, Šetka, Jež, Kušan, Kuna. Kunica, Lisica, Medved), ptica (, Labud, Lebed, Galeb,Golub, Kraguj), biljaka (Božurin, , Ljilja,, Lozo, Lovorka, Lovorik, Rada, Gorazd, Iva, Malinka, Olinka, Ruža, Malina, Jagoda, Višnja, Boba, Radič, Hrastan, Boroje, Dunja, Šumonja, Jasen, Rastan), zatim vatru (Viganj, Žarilo, Žarko, Žiga, Ognjen, Plamenko,Ognomir, Ognjeslav, Vatroslav,), prirodne pojave (Vremac, Zoran, Olujko, Snješko, Dažd, Snježana, Zorislav, Mećavac, Sunčica, Jesenka, Jesen, , Vedrana, Zvjezdan, Zora, Jezerka, ), metale (Gvozdij, Gvozden, Bronzan, Srebrenko, Zlatoje, Zlatan, Biserko, Ocjelo, Železnik, Krum), mjesto rođenja i strane svijeta (Dubravac, Dubravko, Goran, Gorana , Izvorinka, Istok, Severina, Sever, Jug. Jugoje, ), broj (Prve, Prvota, Prvoš, Prvoslav, Jedinak, ), terminologiju srodstva (Brat, Bratanac, Bratislav, Rođo, Braco, Seka, Dado, Dedo, Matušak, Starčevič, Babić, Bratač, Bratislav, Dedoš, Sestronja) , anatomsku leksiku (Glavatac, Zub, Zubač, Grdnos, Okoje, Prstac, Šakoje, Plećaš), nazive boja (Beloš, Belša, Belac, Črnoglav, Črnel Vran, Riđan, Omrčen, ), negaciju (Nenad, Nenada, Neven, Nezavid, Nenadej, Nerad), opisne prideve (Brz, Brzota, Veselko, Šutalo, Višen,Višeslav, Velin, Jakota, Golem, Divko, Divac, Dobrota, Dobroš, Dragan, Drageta, Dražen, Junak, Junota, Kosmatac, Rusan, Rusmir, Krasa, Draženka, Draga, Mila,Branko, Branka, Grozdan, Gordana, Tihan , Tihana, Vedran, Pravden,Vedrilo,Vid, Vidoje, Tuga, Tugomir, Utjeha, Krasil, Krasimir, Lepčin, Lepa, Lepotić, LJuban, LJupko, Milko, Miloje, Miluj, Milun, Milja,Stojan, Stoja, Sladoje, Mladen, , Hrabren, Stamen, Stamenko, Šestan, Živko, Živan, Živadin, Živa, ), ime Božje (Bogdan, Boguživ, Bogoje, Bogurad, Bogoslav, Bož, Božin, Bogodar Svarog, Svarožić, ), slavenski panteon (Hrs, Lado, Lada , Perunko, Dobrogost, Jarilj, Jarilo, Črtalo, Vesna, ), društveni položaj (Rob, Roban, Sebar, Hlap, Plemenko), Plemensku pripadnost: ( Hrvat, Hrvatin, Hrvoje, Srboljub, Srbislav, Srpko, Rusan, Slaven, Slavenka, Dalmata, , )zanimanje (Vezilija, Zlatar, Kovač, Konjevod, Sudac, Sudar, Pudar, Putar, Maslać, Lončar, Samardžija, Kopljar, Sabljak, Vitez, Kralj, Car), nazive predmeta (Britva, Rešeto, Kamenko, Sten, Cokula, Klobuk), apstraktne pojave (Div, Dušan DUH, Vila, Vilena, ), i profilaktičnost neobuhvaćenu prethodnim kategorijama (Dobiživ, Žival, Vragooča, Palunko, Davor, Golozlo, Gruban, Grube, Grdoš, Zavida, Zlomanica, Mrša, Mršten, Tvrdan, Tvrde, Tvrdoje,Tvrdko, , Stajka, Stajko, Stanilo, Rastoje). Ženska imena prema bilju cvijeću i voću: Višnja, Dunja, Malina, Jagoda, Iva, Ljiljana, Lila, Ruža, Ružica, Đurđica, Lana, Jasen, Jasenka,Ljubica).
Karakteristično samo za Slavenska ženska imena je to da sva završavaju slovom A. To se često susreće i kod drugih naroda, no kod slavena je pravilo. Odnosno ime koje ne završava na A, nije originalno Slavensko: Karmen, Iris, Ester, Ipak i takva se imena pojavljuju u slavenskom korpusu zbog velike fluktuacije naroda u Europi od seobe naroda nakon pada Rimskog carstva.
Pretpostavlja se u slavenskoj lingvistici kako su „ružna“ ili „strašna“ imena djeci davali zbog zaštite od zlih duhova. (prema profesoru Belaju…) pa je tako ime Grdan bilo vrlo često u našim krajevima.
Kod Slavena vrlo je čest nadimak. Zbog čvrstih plemenskih veza i ne postojanja prezimena prije srednjeg vijeka mnogima su se prva imena izgubila, a zamijenili ih nadimci. To je bilo iz praktičnih razloga. Naime, kad se u srednjem vijeku povećao broj ljudi mnogi su imali potpuno ista imena. Samo ih je neki nadimak razlikovao od drugih. Tako se kod prve pojave popisa (u svrhu oporezivanja i zapisivanja obiteljskih imena u crkvenim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih) često uzimao nadimak pretka po kojem je cijeli rod dobio nadimak. I dan danas u pasivnijim krajevima Hrvatske, Bosne i Hercegovine Crne Gore i Južne Srbije mnoge možete prepoznati po dodanom nadimku pretka. Tako su na primjer Lijanovići (poznati industrijalci u mesnoj industriji) dobili nadimak po djedu Lijanu. Njihovo pravo prezime je Ivanković.
Hrvatska i Srpska slavenska imena vrlo su se malo razlikovala do srednjeg vijeka. Mnoga od tih imena susrećemo u izvornom obliku u cijelom slavenskom svijetu. Značajnije razlike nastaju raskolom kršćanstva gdje pritom Hrvati ostaju na zapadnoj odnosno Katoličkoj strani vezani za Rim dok Srbi gravitiraju istočno kršćanskoj ili Pravoslavnoj zajednici. Tako se u Slavensa imena uvlače imena svetaca koja su strana i tuđa iako se više od tisuću godina i jedna i druga crkva trudi što više iskorijeniti staroslavenska imena. I dans je vrlo uobičajeno da se djetetu , pored slavenskog imena koje su mu nadjeli roditelji pri krštenju nadjene i kršćansko ime nekog svetca ili svetice. Velika većina tih imena dolaze s bliskog istoka, konkretno iz Židovske tradicije kojom je prožeta biblija.Manji dio tih imena ima grčke ili Rimske korijene (Nikola, Pavao, Đorđe, Grga, Lara, Melisa, Lujo) Ta su se imena u tolikoj mjeri „uvukla“ u svijest Slavena da ih sad doživljavaju kao „Domaća“ što ustvari nisu.
Ivan kod Srba Jovan , Josip, Marija, Katarina, Ana, Mihael, Matija, Pavao, Petar,
Mnoga naša prezimena su složenice koje plastično opisuju i gotovo same o sebi pričaju priču.
Vukobrat, Pušibrk, Ušljebrk, Ubiparip. Palikuća, Malivuk, Pletikosa, Pletikapić, Urukalo, Zelenbaba, Močibob, Sučibrk, Konjevod, Voloder, Vukoder, Šilobod, Bodiroga, Zlopaša, Crvenkapa, Putnik, Zavodnik, Starešina,
Neki nadimci došli su od neke fizičke mane, pa su kasnije postala prezimena cijelog roda:
Slipac, Slijepčević. Šepac, Šutalo, Štekavac, Bekavac, Mucalo, Škiljo. Šakota, Prskalo, Grbac, Grubor, Duganjdžija, Puhalo, Klepac, Komušalo, Obrvan, Lešina, Crnoglav, Sivor, Nedoklan, Siročić, Glad, Škegro, Šunje, Zijevalo, Mališ. Lupoglav, Napijalo, Smoje, Škobo, Šiljeg, Govedarica, Šestan, Nogalo,
Neka slavenska prezimena nastaju kasnije iz toponima ili areala iz kojeg dolaze. Očito je da to ime dobivaju nakon iseljavanja u neku drugu sredinu. Tako imamo prezimena Zagorec, Posavec, Hercegovac, Kuprešak, Crnogorac, (zanimljivo je da na Kupresu nema prezimena Kuprešak a prezime Crnogorac je iz Hercegovine…)
PREZIMENSKI NASTAVCI
Kod Hrvata i Srba prezimenski nastavak je -IĆ Nastao je od imena pretka kao deminutiv. Kod tvorbe deminutiva u općoj uporabi susrećemo : Ptica – ptić, Lav – lavić, vuk – vučić, prase – prasić itd.
Tako je i od osobnog imena neovisno muškog ili ženskog nastajalo prezime cijelog roda.
Jela – Jelić, Jeka – Jekić, Milo ili Mile – Milić, Kristo, Krsto –Kristić, Krstić, Milovan – Milovanović, Rajo – Rajačić, Majo – Majić. Mara – Marić.
Isti oblik tvorbe imamo izvedene iz toponima: Vranić, Stupčanić, Goranić, Dolenčić, Vrbanić.
Svaki slavenski narod ima svoj specifični prezimenski aditiv. Tako makedonci imaju – SKI,
(Osobno poznajem čovjeka iz Makedonije koji mi je pričao kako je on prva generacija Koja se SMIJE prezivati TRAJKOVSKI. Njegov djed je za vladavine Bugara u Makedoniji morao nositi prezime TRAJKOV. Kad su Srbi zavladali Makedonijom nakon 1. sv. rata u škole su na silu uveli srpski jezik i svi su morali mijenjati prezimena pa tako i njegov otac koji se tada morao prezivati TRAJKOVIĆ. Tek nakon 1945. vraćeno im je pravo na njihovo izvorno prezime Trajkovski.)
Bugari – OV, Ukrajinci – IV, Poljaci – SKI, CKI,
Kod Čeha i Slovaka prezimenski aditiv imaju samo žene – OVA ( Michal – Michalova)
Dok Rusi koriste srednje prezime po imenu oca (Vladimir Iljič Lenjin gdje je Iljič izvedenica od imena njegova oca Ilja.
Tako imamo : Anton Pavlovič Čehov, Fjodor Mihajlovič Dostojevski , lav Nikolajevič Tolstoj…itd.)
(molim sve koji imaju što za dopuniti ispraviti ili predložiti da to slobodno učine! :)
I da zaboravio sam navesti izvor: Prof. Vitomir Belaj "Hod kroz godinu"
http://www.ezadar.hr/clanak/predstavljena-knjiga-hod-kroz-godinu-vitomira-belaja
Ovaj post je izmjenio Željko Matuško u February 1, 2012 11:01:49 PM CET"